24.1. Dan mimoza

Dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. Mimoza je nazivlje za tropski biljni rod porodice Mimosaceae kojem pripada oko 400 vrsta. Najpoznatija vrsta je Mimosa pudica koja potječe iz Brazila. Svake godine se obilježava tradicionalnom prodajom mimoza na gradskim tržnicama i trgovima.

02.02. Međunarodni dan zaštite močvara / World Wetlands Day

Močvare su važna staništa zbog bioraznolikosti, upravo zato na ovaj dan se simbolično obilježava njihova važnost i stavlja naglasak na probleme njihovog isušivanja i različitih onečišćenja. 1971. godine potpisana je "Ramsarska konvencija o močvarama" (Ramsar, Iran).

20.2. Dan zaštite spomenika kulture

Spomenici kulture su opipljivo svjedočanstvo ljudskog postojanja, razvoja i povijesti za čije očuvanje postoji javni interes. Svaka država je prepoznatljiva po nekom osebujnom spomeniku neovisno pripada li građevinskom, pokretnom spomeniku, iskopini ili ansamblima (ukupnom području koje se sastoji od više segmenata, npr. zgrada, park i slobodni prostor koji ga okružuje). Jedno od rijetkih sačuvanih takvih građevina na svijetu koja je ujedno i vjerodostojni prikaz antičkog graditeljstva, svima nam je poznata Arena u Puli odnosno Amfiteatar. Hrvatska također posjeduje i objekte koji se nalaze na popisu UNESCOVE svjetske baštine: Stara jezgra grada Dubrovnika, Eufrazijeva Bazilika u Poreču, Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, Dioklecijanova palača u Splitu, Rimski Grad Trogir i Stari Grad na otoku Hvaru.

03. 03. Dan sunca / The Sun Day

Sunce se nalazi u središtu sunčevog sustava, a kemijski sastav je:

• Vodik 73,46 %
• Helij 24,58 %
• Kisik 0,77 %
• Ugljik 0,29 %
• Željezo 0,16 %
• Neon 0,12 %
• Dušik 0,09 %
• Silicij 0,07 %
• Magnezij 0,05 %
• Sumpor 0,04 %

21.03. Dan šuma / The Forest Day

Šume se još nazivaju i „pluća svijeta“, „ekološka tvornica“ , značajne su kao životne zajednice različitih biljnih i životinjskih vrsta.

22.03. Svjetski dan voda

Voda je zasigurno jedan od najvažnijih prirodnih resursa koji je neravnomjerno raspoređen na našoj planeti. Zapanjujuća statistička informacija je da svega samo 1% otpada na pitku vodu, a svakom šestom stanovniku nije dostupna. Činjenice su da se voda neprestano onečišćuje, gleda se kao trgovačka roba, a ujedno se i prekomjerno troši. Voda je namijenjena svima, no obilježavanjem ovog dana želi se naglasiti važnost ovog prirodnog resursa te da ju treba racionalno koristiti, čuvati i zaštititi od onečišćenja.

23.03. Svjetki dan meteorologije / World Meteorology Day

Svakodnevno provjeravamo vremensku prognozu i s obzirom na najave meteorologa možemo uskladiti svoju pripremljenost na nadolazeće promjene. Obilježavanjem ovoga dana, pridaje se važnost svim klimatskim promjenama i svijesti pojedinca kako bi samoincijativno doprinosio očuvanju planete.

27. 03. Dan akcije protiv prometa

Danom akcije protiv prometa naglašava se konstantno povećanje kopnenog i zračnog prijevoza koji koristi naftu kao gorivo uz proporcionalno onečišćenje okoliša što pridonosi efektu staklenika. Udruga ASEED Europe (za zaštitu okoliša) 1996. Godine počela je obilježavati ovaj dan te se od tada, svake godine na taj dan, organiziraju promidžbene akcije protiv loših navika i neodržive prometne politike.

10.04. Pješice u školu

Svakodnevno kretanje zasigurno je jedna od najvažnijih navika koje bismo trebali prihvatiti u svom rasporedu kao obvezu, jednako tako, na ovaj dan se obilježava važnost kretanja i sigurnost u prometu prvenstveno školaraca, no jednako tako i svih drugih sudionika u prometu.

22.04. Dan planeta Zemlje

Dana planeta Zemlje zasigurno je jedan od najprepoznatljivijih „eko“ dana u kalendaru, datira od 22. travnja 1969. godine kada su se održali studenstki prosvjedi vezani za zaštitu okoliša. Naglasak na važnost očuvanja planete prvotno je potaknula ekološka udruge Earth, gradonačelnik San Francisca i prosvjednici za zaštitu okoliša u SAD-u.

26.04. Dan obnovljivih izvora energije

Dan obnovljivih izvora energije je jedan od važnijih dana koji naglašava važnost korištenja energije iz prirode, kako bi se reducirao negativan utjecaj na okoliš. Sunce, vjetar i voda su jedni od najpoznatijih obnovljivih izvora energije. Inovativne su i same tehnologije obnovljivih izvora energije koje se na direktan ili indirektan način napajaju sunčevom energijom. Neki od prepoznatljivih projekata su vjetroparkovi, vjetroelektrane, hidroelektrane, proizvodnja biomase, geotermalna energija i sl.

26.04. Svjetski dan intelektualnog vlasništva

Na neke prirodne pojave se ne može utjecati, no tijekom povijesti ljudske civilizacije razvijeni su mnogi načini zaštite materijalnog vlasništva odgovarajućim metodama zatvaranja, nadzora, čuvanja, sakrivanja i dr. Svi pomaci čovječanstva su proizvodi ljudskog uma koji predstavljaju nematerijalna dobra. Vrijednost takvih nematerijalnih dobara je u rukama drugih ljudi bilo da se radi o samoj upotrebi, prikazivanju ili umnožavanju. Zaštita ove vrste dobra je nužna, a ujedno se potiče i ljudska kreativnost koja doprinosi društvenom razvitku, a time i razvitak odgovarajućeg sustava pravne zaštite intelektualnog vlasništva.

28.04. Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu

Međunarodna organizacija rada ILO, International Labour Organization obilježava “Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu” od 2003. godine s naglaskom na prevenciju bolesti i mogućih ozljeda na radu. Automatski se želi staviti naglasak na nužnost odgovarajućih uvjeta rada kako bi se očuvalo zdravlje na radu. Ujedno i svjetski sindikalni pokret 28. travanj također obilježava komemoracijom za sve žrtve profesionalnih bolesti i povreda na radu.

06.05. Međunarodni dan ptica

Obilježavanjem ovoga dana stavlja se naglasak na važnost zaštite ove vrste, njene specifičnosti, a sa svime navedenim se izravno doprinosi održivom razvoju i bioraznolikosti. Širom svijeta se održavaju različite edukativne radionice, festivali i izleti kako bi se naglasila važnost ptica u našem okolišu. Ptice selice imaju svoje rituale koji se ponavljaju svake godine, unatoč svim prirodnim poteškoćama na koje nailaze, antropogeni učinak zna predstavljati veliki problem.

09.05. Dan Europe

Dan Europe obilježava se 9. svibnja, specifično u svakoj državi. Upravo na ovaj datum, davne 1950. Godine Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao "Schumanova deklaracija", smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija, stoga danas ovaj dan predstavlja europski simbol. Odluka o proglašenju ovog datuma kao "Dan Europe" datira iz 1985. godine kada je Vijeće Europske unije u Milanu donijelo odluku. Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala punopravna članica Europske Unije. EU danas ima 28 članica, formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta), a broji oko 508 milijuna stanovnika. Dan Europe obilježava se i u Hrvatskoj, na način da se tjedan u koji pada 9. svibnja obilježava kao Europski tjedan kako bi se na taj način približila potpuna slika Europe različitoj publici pri tome misleći na mnoštvo aktivnosti kojima se predstavljaju države članice. „Europski dom“ koji se nalazi u Zagrebu nudi različite edukacije te svojim događanjima želi približiti zajedništvo i smisao „unije“.

15.05. Dan akcije za klimu

Udruženje različitih ekoloških udruga od 1994.-te simbolično obilježava ovaj dan, Dan akcije za klimu. Žele naglasiti važnost našeg utjecaja na promjene koje se događaju u okolišu, a rezultiraju s klimatskim promjenama. Pitka voda i čist zrak trebale bi biti dvije najvažnije okosnice života, no nedostatkom znanja vlastitim aktivnostima pridonosimo onečišćenjima na različite načine, bilo to kroz transport, sječu šuma, uništavanje flore i faune, isušivanjem močvara, onečišćenjem jezera i sl. Potpisan je Kyotov protokol koji obvezuje zemlje potpisnice na smanjenje onečišćenja atmosfere štetnim (stakleničkim) plinovima.

22.05. Svjetski dan biološke raznolikosti/International Biodiversity Day

Biološka raznolikost čini svijet osebujnim i svaka vrsta je jednako važan faktor u ciklusu održivog razvitka i/ili hranidbenog lanca. Na ovaj dan se pomnije razmišlja o važnosti svakog bića, bila to pčela koja proizvodi med, ptičice koje cvrkuju, medvjed koji spava zimski san, biljke koje su zaslužne za fotosintezu, bakterije i različiti mikroorganizmi i sl.

24.05. Europski dan parkova/European Day of Parks

Parkovi čine jedan poseban prostor koji je prostrano prirodno ili pak kultivirano područje, idealna mjesta za rekreaciju i opuštanja. Zbog svoje biorazmolikosti čine osebujan segment okoliša, osim klasičnih parkova, posjedujemo i nacionalne parkove koji su ujedno i prepoznatljive turističke odrednice.

24.05. Europski dan nacionalnih parkova

Na ovaj datum obilježava se spomen na proglašenje prvih europskih parkova, odnosno devet nacionalnih parkova u Švedskoj. Federacija nacionalnih parkova Europe (EUROPARC Federation) proglasila je ovaj datum kao dan sjećanja na važnosti nacionalnih parkova s ciljem podizanja svijesti o potrebi očuvanja ovakvih površina kako bi dobili javnu podršku za realizaciju ideja. Yellowstone je najstariji svjetski nacionalni park, utemeljen 1. ožujka 1872. godine u SAD-u..

31.05. Svjetski dan nepušenja i športa

Svjetska zdravstvena organizacija od 1987. godine obilježava ovaj dan kako bi se potaknulo razmišljanje o posljedicama aktivnih i pasivnih pušača. Mnogobrojna predavanja na ovu temu uz mnoštvo aktivnosti svojevrsna su edukacija mnoštvu koji nisu svjesni opasnosti pri konzumiranju navedenoga. Tjelesna aktivnost je nužna kako bismo bolje funkcionirali, bez obzira bavimo li se profesionalno ili rekreativno nekom aktivnošću, trideset minuta dnevno je poželjno kako bismo zadržali zdrav duh u zdravome tijelu. Neprestano se ponavljaju opravdani i neopravdani izgovori, no uzevši u obzir koliko nam svakodnevna tjelovježba utječe na organizam, najjednostavniji način je šetnja brzim hodom ili pak vježbanje na podu.

01.06.Međunarodni dan mlijeka

FAO odnosno Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda promovira zdrav način života uz pravilnu i uravnoteženu prehranu. Obilježavanjem ovoga dana želi se naglasiti važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani, kao i utjecaj kalcija na smanjenje rizika od karcinoma. U Americi je provedena znanstvena studija koja je trajala sedam godina, a obuhvatila je 293.907 muškaraca i 198.903 žena u dobi od 51. do 71. godine. Putem upitnika su prikupljeni svi potrebni podaci koji su rezultirali slijedećim zaključcima:

• Kod oba spola su konzumiranje mlijeka, mliječnih proizvoda (kalcija) dokazali povezanost s manjim rizikom karcinoma probavnog sustava
• Preporučeni dnevni unos kalcija za muškarce i žene u Hrvatskoj iznosi 800 mg
• Oko 120 mg kalcija nalazi se u 100 ml mlijeka bez obzira na udio mliječne masti

05.06. Svjetski dan zaštite okoliša

05. lipnja obilježava se Svjetski dan zaštite okoliša od davne 1972. godine kada je u Stockholmu održana svjetska konferencija UN-a, gdje je usvojen UNEP (Program zaštite okoliša). Zbog futurističkog pogleda na dugoročne „zalihe“ naše planete, znanstvenici, političari i stručnjaci su ujedinili svoja znanja i iskustva te ovim programom definirali nužnost postizanja ravnoteže između okoliša i čovjeka, kao i saznanja oko ograničenih mogućnosti iskorištenja prirodnih blagodati.

08.06. Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj / Croatian Day of Mountain Nature Protection

Planine su  uzdignuti dijelovi Zemljine kore, prepoznatljive po oštrom zraku i u svakom slučaju izazovi za mnoge planinare. Najviši vrhovi svijeta su:

• Mount Everest - 8848 m , Nepal / Kina
• K2 (Chogori ili Godwin Austen) - 8661 m , Pakistan / Kina
• Kangchenjunga - 8585 m , Nepal / Indija
• Lhotse - 8501 m , Nepal / Kina
• Makalu - 8481 m , Nepal / Kina

08.06. Svjetski dan oceana

Svjetski dan oceana obilježava se svake godine 8. lipnja, a 1992. godine službeno je proglašen od Ujedinjenih naroda. Proglašenjem ovog dana povećana je važnost zaštite i očuvanja svjetskih oceana te stvorena prilika za podizanje svijesti javnosti o blagodatima oceana kao i pripadajućoj flori i fauni. Obilježavanjem ovih dana neizostavno je napomenuti na globalno razmišljanje i lokalno djelovanje.

16.6. Svjetski dan genetski nemodificiranih organizama

Genetski modificirani organizam je onaj u čiji smo genom intervenirali i promijenili ga, a promjena se najčešće odnosi na ubacivanje gena jedne vrste u genom druge vrste i naziva se „rekombinantna DNA tehnologija“. Vrlo se često spominje „GMO hrana“, mišljenja su različita, no ono što se obično naziva genetski modificiranom hranom je hrana u kojoj se nalaze sastojci dobiveni iz genetski modificiranog organizma. Moderne tehnologije postupno su razvijale alternativna rješenja za sve postojeće izazove na koje je nailazilo stanovništvo, jedan od ozbiljnijih problema je svakako prehrana svjetskog stanovništva. Procjene svjetskih stručnjaka su udvostručenje broja stanovnika 2050. godine što automatski postavlja niz pitanja vezano za opstanak. S obzirom na trenutno stanje, nagli razvoj modernih tehnologija koje su donijele velike promjene rezultirala je primjenom genetski modificiranih organizama. Genetički inženjering primjenjuje se od 1973. godine, a od 1975. godine govori se o opasnostima vezanima za genetički inženjering (Konferencija u Asilmaru). Tehnologija rekombinirane DNA koristila se u poduzeću H. Boyera gdje su proizveli vrstu E. coli koja je proizvodila ljudski protein inzulin što je i danas pomoć svim oboljelima od dijabetesa.

17. 06. Svjetski dan suzbijanja erozije i suše / World day to Combat Desertification and Drought

Erozija i suša jedni su od većih problema današnjice, ovisne su o silama gravitacije, odnosno diretno uvjetovane utjecajem vode, vjetra i pomicanja. Kako bi se izbjegla mogućnost nastanka erozije, zabranjuje se sječa dugogodišnjih nasada, preoravanje pašnjaka i livada na onim zemljištima koji imaju nagib veći od 15 %. Suša definira nedostatak opskrbe površinskom ili podzemnom vodom u duljem vremenskom intervalu s nepovoljnim utjecajem na poljoprivredne kulture i sam ekosustav.

11.7. Svjetski dan stanovništva

Upravno vijeće Ujedinjenih naroda pokrenulo je incijativu 1989. godine za obilježavanje ovoga dana. Posebna važnost pridaje se rađanju, obiteljima, pomoći starija, nemoćnima i bolesnima, također na razmišljanje o populaciji i različitosti života. Svakodnevno moramo biti svjesni očiglednog primjera kako je nama pitka voda sasvim normalan segment života za razliku od mnogih država koje nemaju pitku vodu ili vodu uopće. Najmnogoljudnija zemlja svijeta je Kina, slijedi ju Indija, SAD, Indonezija i Brazil. Razmislimo, nismo slučajno na ovom svijetu, svatko od nas ima svoju ulogu i zadaću!

16.07. Dan stabla

Stablo ili drvo je naziv za višegodišnju biljku čije sastavnice su korijen, deblo i krošnja ( koju čine grane). Bilo da se nalazi u parku, šumi, okućnici ili na livadi, ove vrste su ugrožene zbog klimatskih promjena, erozije, suša i različitih vrsta zagađenja. Krošnje stabala pružaju zaštitu od sunčevih zraka, a cjelovito stablo korisno je za osiguravanje kisika. Učestalo se događaju ilegalne sječe stabala koja se koriste u različite svrhe, no na ovaj dan se trebamo prisjetiti jednostavnih i svakodnevnih postupaka kojima i sami možemo doprinijeti zaštiti stabala. Naime, prilikom ispisivanja s računala, takozvanog „printanja“, možemo koristiti opciju obostranog ispisa kako bi smanjili potrošnju papira koji je nastao obradom stabala. Ono što neprestano moramo imati na umu je i činjenica da su upravo ta stabla i prirodna staništa mnogim životinjskim vrstama kao što su ptice, vjeverice i sl.

28.07 Dan zaštite prirode

Priroda čini sve ono što nas okružuje, definira ju biološka raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, gljiva i lišajeva te protista i monera, staništa i ekoloških sustava, a čovjek je sastavni dio prirode.

06.08. Antinuklearni dan (dan Hiroshime)

Na ovaj dan uvijek se iznova sjetimo nuklearne katastrofe izazvane bacanjem atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki u Japanu krajem 2. svjetskog rata. Svjetska recesija, nedovoljno iskorištenje el.en. iz obnovljivih izvora energije i klimatske promjene su samo neke od aktualnih tematika koje su rezultirale i potaknule ponovni zagovor nuklearne energije što postavlja niz retoričkih pitanja.

9.8. Međunarodni dan domorodaca

Glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, u poruci povodom Međunarodnog dana domorodaca, kojih je 400 milijuna, a žive u 75 zemalja u svijetu ostavio je jak utisak na sve nas koji živimo „drugačijim“ životom. Riječ je o ljudima koji žive svojim načinom života i bore se za očuvanje tradicije i običaja te prenošenje istih na sljedeće generacije. Oni govore svojim jezikom, štuju svoje idole, odijevaju posebnu odjeću i imaju posebne navike. Nadamo se da će empatija prema ovih 400 milijuna ljudi na međunarodnoj razini biti prihvaćena barem konvencija koja bi zajamčila pravo na zdravlje, zemlju, obrazovanje i poštivanje. Danas postoje samo priče, žaljenje i općenita osjetljivost koju bi trebalo mjeriti u konkretnim djelima, a trenutno su takva djela zanemariva.

12.8. Međunarodni dan mladih

„Mladi su buntovnici“, „Mladi eksperimentiraju, neodgovorni su“ – ovo su samo neke od učestalih rečenica kojima se opisuju mladi ljudi, no nikada se ne smije generalizirati bez obzira o čemu se radilo. Svi smo mi nekada bili ili smo mladi, imamo svoj pubertet iza sebe ili pred sobom, a jednako tako su i ti mladi ljudi odrasli, stasali. I najveći profesionalac, najiskusniji inženjer, najuspješniji liječnik, najprodavaniji pjevač, zlatni poduzetnik, najplaćenija manekenka, najistaknutija frizerka, najprestižnija kozmetičarka, najmlađi Oskarovac, najstariji nobelovac, dakle svi oni su bili mladi amateri. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 1999. godine donijela rezoluciju o proglašenju Međunarodnog dana mladih jer ipak na mladima ostaje svijet.

24.08. Dan Roda

Bijela roda je ujedno i najpoznatija ptica selica koja tijekom proljeća i ljeta boravi u europskim (toplijim) krajevima. Njihova seoba je dio njihovih života, u ožujku dolaze k nama, a u kolovozu odlaze; najpoznatija priča o rodama koju je pratio cijeli svijet svakako je ona o povratku Klepetana k Malenoj koja zbog slomljenog krila ne leti s njim nego ga vjerno čeka u Brodskom Varošu. Rode se skupljaju u jata u Lonjskom polju, a u okviru istoga, nalazi se Čigoč selo koje je proglašeno i europskim selom roda.

7.9. Dan hrvatskih voda

Ovaj dan obilježava se od 1876. godine kada je započela organizirana vodnogospodarska djelatnost u Hrvatskoj i to formiranjem Zadruge za regulaciju rijeke Vuke na čijem je čelu bio đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Vodno je gospodarstvo poznato još iz rimskih vremena kada su u slivu rijeke Vuke izgrađeni prvi kanali i brane za preusmjeravanje prirodnih vodenih tokova. Razvojem društva i gospodarstva, raste potreba za vodom i udio vode u svim ljudskim djelatnostima, što jača značenje razvitka vodnogospodarskih djelatnosti.

16.09. Međunarodni dan ozonskog omotača

1985. godine u Beču (Austrija), donesena je Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, kako se poslovni sektori i države razvijali, problem se povećavao, analogno tome kao rezultat su se pojavile ozonske rupe te se pojačalo ultraljubičasto zračenje. Nakon analize stanja, 16. rujna 1987. godine u Montrealu u Kanadi, donesen je Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Problem je i danas prisutan, no na ovaj datum se obilježava Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača što je izričita odluka Generalne skupštine UN-a.

18.9. Dan zdrava osmijeha

Na ovaj dan nastoji se podići svijest o važnosti oralnog zdravlja (usna šupljina). Dan zdravog osmijeha, kako bi se upozorilo na izrazito loše stanje oralnog zdravlja, posebno najmlađih. Hrvatski centar za promicanje oralnog zdravlja upečatljivo obilježava Dan zdravog osmijeha te edukacijama i radionicama nastoji približiti potencijalne opasnosti koje proizlaze iz jednostavno loših navika. Indeks KEP (broj pokvarenih, izvađenih i plombiranih zubi) naših 12-godišnjaka gotovo 7, a prema statistici svjetske zdravstvene organizacije granica lošeg oralnog zdravlja je 3,5. Laička usporedba ovih vrijednosti alarmantno upozorava na stanje i nužnost poduzimanja preventivnih mjera i programa kako bi Hrvatska čim prije dovela indeks KEP na vrijednost zapadnog svijeta.

22.09. Europski dan bez automobila

Automobilska industrija kao i svaki drugi industrijski pogon ima nepovoljne učinke za okoliš, stoga se od 1998. godine obilježava Dan bez automobila. Neki gradovi obilježavaju i cijeli tjedan te koriste alternativna, ekološka prijevozna sredstva.

23.9. Dan europske baštine i Međunarodni dan kulturne baštine

Dani europske baštine organiziraju se 1999. Godine, a već 50 zemalja potpisnica Europske kulturne konvencije na različite su se načine uključene u aktivnosti promocije nacionalne, ali i europske baštine. Hrvatska također obilježavana ovaj dan različitim kulturnim događanjima (izložbe, priredbe i sl.)

25.9. Svjetski dan čistih planina

UN je proglašenjem ovog datuma dao upečatljiv podsjetnik na sve veće ugrožavanje planina. Svi smo s velikom pozitivom gledali na planinarska društva, no kao i svugdje i među njima ima neodgovornih članova koji svoje smeće odlažu u prirodu. Obilježavanjem „planinskog„ dana stavlja se naglasak na odgovornost svakoga od nas, naše ponašanje jer sva ova blagodat je nasljeđe naših predaka i budućnost naših potomaka.

26.09. Svjetski dan oceana / mora

Nakon što se uvidjelo koliko je obala, oceana i mora onečišćeno, 1986. godine započela je svjetska akcija čišćenja od strane američkog „Center for Marine Conservation“ iz Washingtona. S ciljem čišćenja podmorja, obala, priobalja i mora, ova akcija podržava se i obilježava na svim kontinentima.

27.9. Svjetski dan turizma

Svatko od nas sanjari o odlasku na nek egzotičnu destinaciju, maštamo o duljem godišnjem odmoru i nesputanom uživanju, pri tome se ponekad zanemaruju važne samosvjesne norme ponašanja. Ponekad se znalo dogoditi da se nađemo u drugoj državi u kojoj vrijede neka druga pravila, no jednako tako bez obzira gdje smo, ne smijemo narušavati ljepote okoliša države u kojoj se nalazimo. Datum je odabran kako bi se podudarao s važnim trenutkom za Svjetsku turističku organizaciju, danom kada je usvojen Statut Organizacije 1970. godine. Obilježavanje Svjetskog dana turizma prigodno je i zbog činjenice što se radi o kraju glavne (ljetne) sezone na sjevernoj hemisferi i o početku glavne sezone na južnoj hemisferi.

30.9. Svjetski dan mora

More je blagodat koju ne posjeduje svaka država, uobičajeno je da upravo one države koje posjeduju more imaju veću stopu posjećenosti i razvijeniji turizam. Hrvatska ima Jadransko more koji je jedno od najčišćih i najljepših u svijetu, zbog ovog prirodnog fenomena postajemo turistička „top“ destinacija što se odražava i na državne blagajne. Sve češće se spominjemo u svjetskim medijima što nam je odlična promidžba. Nažalost, učestalo se pojavljuju različita onečišćenja kao što su izljevi nafte ili otpada iz velikih brodova; ovakva onečišćenja stvaraju direktan problem na životinjski svijet kojemu je upravo more prirodno stanište. Obilježavanje ovog dana uobičajeno je popraćeno različitim akcijama čišćenja mora, podmorja kao i vađenje različitog smeća s morskog dna.

4.10. Međunarodni dan zaštite životinja

Svjetski dan zaštite životinja prvi puta počeo se obilježavati 1931. godine tijekom konvencije ekologa u Firenci, čiji je cilj bio upozoriti na položaj ugroženih životinja. Ovaj dan obilježava se u svim državama, a različite Udruge za zaštitu životinja na taj dan posebno promoviraju povećanju ljudske svijesti o problemima životinja kao i o odnosima prema njima. Svakodnevno nestaje više desetaka životinjskih vrsta,a među njima su najugroženije pande, gorile, slonovi, kitovi, tigrovi, morske kornjače i dr. Kao i na sve ostale, tako je i na ovu vrstu najznačajniji antropogeni učinak.

8.10. Svjetski dan planiranja gradova

Obilježavanje ovog dana pridaje odlikovanje struci koja doprinosi ne samo razvitku gradova, nego i većom potražnjom na tržištu rada, priznanja za učinjeno i planirano te realizirano. Grad Zagreb posjeduje uspinjaču koja je službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890., a s radom je počela tri godine kasnije. Poznata je kao najkraća žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. Pruga je duljine 66 metara a ideju za gradnju imao je osječki građevinski poduzetnik D.W. Klein. Zagrebačka uspinjača zakonski je zaštićena kao spomenik kulture.

11.10. Dan smanjenja prirodnih katastrofa

Elementarne nepogode poput požara, odrona, snježne lavine, orkanskih vjetrova, poplava, oluja, vulkanskih erupcija, suša samo su neke od stotina nepogoda koje za sobom ostavljaju teške posljedice (ljudske žrtve i materijalne štete). Znanstvenici su već definirali paradoks modernog vremena koji opisuje proporcionalan odnos razvoja modernih tehnologija s brojem elementarnih nepogoda. Hrvatska sudjeluje u procesu izrade nacionalnih platformi za smanjenje rizika od katastrofa. Antropogeni učinak doprinosi navedenim elementarnim nepogodama sa svojim težnjama da mijenja okoliš pri čemu oštećuje klimu i prirodu koja ga okružuje.

16.10. Svjetski dan hrane

Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u studenome 1979. Godine utemeljila je „Svjetski dan hrane“. Svjetski dan hrane na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pruža mogućnost za veće razumijevanje, unapređenje i sam razvoj dijaloga kao i ljudske solidarnosti. Cilj obilježavanje jednog ovakvog dana je podizanje svijesti o nužno potrebnim namirnicama koje pokreću naše tijelo, no ne samo naše nego i tijelo svakog stanovnika ovog svijeta. Ovakvim pristupom jača se solidarnost, pobuđuje savjest i nesebičnost djelovanja te prikupljanje hrane za sve oni koji ju nemaju.

20.10. Dan jabuke

Tradicija obilježvanja Dana jabuka započela je godine 1990. u Londonu. Organizacija Common Ground imala je cilj promovirati zdravstvene kvalitete jabuka koje se uzgajaju u Engleskoj. Unatoč mnoštvu sorti, svaka jabuka predstavlja simbol fizičke, kulturne i genetske raznolikosti koju je neophodno očuvati. Svake godine su se nove države priključivale tradiciji obilježavanja Dana jabuka što su drugdje u svijetu prihvatile brojne ustanove, škole, restorani, organizacije i udruge promičući kako bi se na taj način prikazala važnost jabuke u zdravlju i prehrani ljudi. Nerijetko nam se događa da zaboravimo na vrijednost voća u svakodnevnoj prehrani. Prema analitičkim podacima Hrvatske gospodarske komore, prosječna godišnja potrošnja jabuka po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosi 15 kg. U jabuci se nalazi 85 do 90 % vode, stoga uspješno osvježava i gasi žeđ. Prepoznatljiva je domaća voćka, a ujedno i učinkovita u borbi protiv virusa i bakterija, a također smanjuje rizik za pojavu karcinoma debelog crijeva.

10.11. Svjetski dan znanosti za mir i razvoj

2001. godine UNESCO je proglasio 10. studenog Svjetskim danom znanosti za mir i razvoj. Glavni ciljevi Svjetskog dana znanosti za mir i razvoj su jačanje svijesti javnosti, predstavljanje i educiranje o ulozi znanosti u promociji mira i održivog razvoja. Također se želi naglasiti i nužno suočavanje s problemima na koje znanost nailazi što zna mali udio stanovnika.

21.11. Svjetski dan televizije

Glavna skupština UN-a donijela je odluku u ožujku 1996. godine da se 21. studeni obilježava kao svjetski dan televizije. Slava i utjecaj televizije, kao vodećeg medija na ovaj način su došli još više do izražaja te se na ovaj dan ujedno odaje počast ulozi koju ona ima u našem svakodnevnom životu upozoravanjem na sveopće pozitivne i negativne vijesti. Televizija je odigrala veliku ulogu u prezentiranju lokalnih i globalnih pitanja te je značajno utjecala na širenje društvenih ideja jer je televizija jedan od najutjecajnijih medija današnjice. Charles Jenkins zaslužan je za prvi praktični sistem mehaničke televizije, dok zasluge za demonstraciju elektroničkog sistema imaju Philo Farnsworth i Vladimir Zworykin 1936. godine započela su prva emitiranja u Londonu gdje je otvoreno kako bi gotovo 30 javnih soba za gledanje kako bi prijenos Olimpijskih igara u Berlinu i Hamburgu bio dostupan svima koji nisu imali vlastiti TV prijemnik. Josip Lončar izradio je prvi TV prijemnik u Hrvatskoj.

28.11. Dan akcije protiv spaljivanja otpada

Spaljivanje se smatra najsuvremenijim načinom uništenja otpada. Sve više stanovništva koristi se ovom metodom, što ostavlja važne posljedice na okoliš. Veći gradovi proizvode i veće količine otpada, stoga je stvorena i potreba za većim deponijama, a pojavio se i problem „nedovoljnog kapaciteta postojećih deponija“. Spalionica može biti smještena u centru grada, jer elektrofilteri osiguravaju čišćenje izlaznih plinova, tako da ne bi trebalo biti nikakvog zagađenja zraka: ukloni se 99.5% prašine i mnogi teški metali, a kontrolom uvjeta izgaranja i daljim čišćenjem, uklone se još: H2SO4, SO2, preostali teški metali, smanji se izdvajanje NOx, dioxina, furana. Uvijek postoje dvije strane, jednako tako i u ovom slučaju, pobornici i protivnici ovakvog načina uništenja otpada sagledavaju navedenu tematiku na sebi svojstven način.

5.12. Dan dobrovoljnog rada za ekološki i društveni napredak

Opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine proglasila je Međunarodni dan volontera . Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekološki i društveni napredak odnosno Međunarodni dan volontera. Volonteri su ljudi koji odvajaju svoje vrijeme i rad te na taj način oplemenjuju čitavo društvo. Obilježavanje ovog dana ima svrhu promocije aktivnosti volontera i njihovog dobrovoljnog rada na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

7.12. Međunarodni dan civilnog zrakoplovstva

Međunarodni dan civilnog zrakoplovstva rezolucijom je utvrdila Skupština Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva. 7. prosinca 1944. u Chicagu potpisana je Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, a njome je utemeljena Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva kao specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda koja je nadležna za civilni zračni prometu svijetu

10.12. Dan ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se od 1948. godine na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima. Ovom deklaracijom prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih iznimki i razlika. U Hrvatskoj djeluje Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava s ciljem zaštite, promicanja i razvoja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.

14.12. Međunarodni dan protesta / International Day of Protest

Zbog neprovođenja sustava demokracije, ekološke udruge u Europi htjele su naglasiti zanemarivanje mišljenja i volje većine te kritičke mase, dan pamtljiv po prosvjedima protiv izgradnje nuklearnih reaktora u Ukrajini.

19. 12. Dan protiv plastičnih vrećica

Godišnja svjetska potrošnja plastičnih vrećica iznosi između 500 i 1000 milijardi.Milijuni morskih organizama i ptica godišnje ugibaju zbog konzumiranja plastičnih vrećica kao hrane jer ljudskim nemarom završavaju u morima, oceanima i rijekama. Ovakvim pristupom narušava se bioraznolikost, a životinje se guše plastičnim otpadom koji im onemogućava disanje i/ili dopire u njihove probavne organe što često ima negativan ishod

29.12. Međunarodni dan biološke raznolikosti / International Biodiversity

1992.godine na Konferenciji o okolišu, 157 država je potpisalo Konvenciju o biološkoj raznolikosti, a ovaj datum značajan je po tome što je 29.12.1993.godine ratificiciralo 30 država, konvencija je stupila na snagu te je proglašen Međunarodni dan biološke raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti doprinosi cjelokupnom sustavu u kojem je i sam čovjek temeljni sudionik.